Kako djeluje teleskop?

Teleskop fokusira zvjezdanu svjetlost. Okular čini isto, ali budući da teleskop prikuplja više svjetlosti, slika je svjetlija i detaljnija. Prvi teleskopi koristili su konkavnu leću za fokusiranje svjetlosti. Zovu se refraktivni teleskopi jer je svjetlost savijena, “prelomljena” od stakla. Primjer: povećalo. Leća koncentrira sunčevu svjetlost. Kad se fokusira, gustoća je dovoljno velika da zapali papir ili pertle.

Zapravo, leća stvara malu sliku Sunca (ili drugog izvora svjetlosti) u “žarišnoj ravnini”. Pokušajte s povećalom i stolnom lampom. Leća teleskopa također stvara sliku predmeta koji se promatra u žarišnoj ravnini. Za detaljnu sliku potrebno je koristiti povećalo (okular).

Dva glavna elementa loma: leća objektiva za fokusiranje svjetlosti i okular (okularni) za promatranje slike. Obično na oba kraja cijevi. Nedostatak loma: fokus se malo razlikuje u različitim bojama, pa se zvijezde čine okružene bojom (kromatska aberacija).

Isaac Newton izumio je refleksni teleskop 1668. godine. Fokuser svjetla koristio je konkavno zrcalo umjesto leće, a pogreška u boji je uklonjena. Ogledalo teleskopa uvijeno je poput zrcala za brijanje. Također stvara sliku svjetlosti u žarišnoj ravnini. Možete pregledati kupaonsku svjetiljku.

Ostale prednosti zrcala: 1) Zahtijeva samo jednu ravnu površinu. 2) Budući da se može podupirati straga, može se proizvesti i veći bez davanja struka. Zbog toga su svi veliki teleskopi reflektirajući. Najveći reflektor s lećom od 102 cm izrađen je na zvjezdarnici Yerkes blizu Chicaga (1897.).

Mala ravna ogledala mogu se dodatno koristiti za ugodno gledanje, ali glavno načelo teleskopa uvijek je Objective + okular (ili kamera). Teleskop bi trebao biti postavljen za stabilan postolje, a idealno bi bilo da zvijezdu na nebu koja se pomiče prati dok se Zemlja okreće.

Ekvatorijalni nosač: Lako ga je pratiti, ali glomazan. Ugradnja sub-azimuta: Kompaktan, ali računalno upravljan za istovremeno praćenje oko dvije osi.

KAKO POBIJEDITI STRES U ZRELOJ DOBI?

Osnovni socijalni čimbenik koji je značajan za smanjenje stresa koji vodi prema ubrzanom starenju jest prisutnost i podrška drugih ljudi, dok je psihološki čimbenik i percepcija su presudni za psihofizičko zdravlje.

Socijalna podrška može imati dvostruku ulogu u sprječavanju stresa i ublažavanju negativnih djelovanja doživljenog stresa. U zreloj dobi postoje individualne razlike utjecaja stresa na njihovo zdravlje. Svi utjecaji u interakciji i njihovo djelovanje je izraženo u različitoj životnoj dobi.

Studije pokazuju da ljudi pokazuju stabilnost u svom ponašanju tijekom njihova života a razlike nastaju među pojedincima kada su pod povećanim stresorima povezanim sa socioekonomskim statusom, obrazovanjem i zdravljem.

Glavni preduvjeti uspješne pobjede nad stresom su zadovoljstvo životom, psihološko i funkcionalno stanje te podrška okoline. Iako u zreloj dobi, organizmu treba duže da se vrati u početno stanje nakon izlaganja stresu, istraživanja pokazuju da stabilna osobnost osobe, socijalna podrška i pozitivno zdravstveno ponašanje, može itekako pomoći osobi da u svom životu smanji stres odnosno promijeni u pozitivan način života na dugoročno.

Važnost uloge obitelji je veoma povezana sa manjkom stresa kod osoba zrelije dobi.

Istraživanje je pokazalo da muškarci gubitak svoje supruge doživljavaju više stresno od žena jer imaju manje bliskih osoba izvan braka. To dakako upućuje da osobama zrele dobi itekako treba pružiti veću pažnji u kontroli njihovog zdravlja i pomoć pri pronalaženju načina da se riješe stresa i briga.

Kako se još može riješiti stresa osoba zrele dobi?

Osoba koja uspješno stari, koja je odlučila ostati aktivna-tjelesno, intelektualno, emocionalno i socijalno, mudrije će shvatiti kako se riješiti stresa. Osobe zrele dobi su općenito osjetljiviji dio populacije, pogotovo stoga što se javljaju neke specifične okolnosti (stresori) koje im mogu narušiti kvalitetu života. Najčešći ti stresori su umirovljenje, udovištvo, promjene zdravstvenog stanja, stresovi uvjetovani ratnim gubitcima. U svakodnevnom životu, osoba zrele dobi koja je doživjela mnoge prijetnje, pritiske i sukobe koji u osobama izazivaju doživljaje suosjećanja, bijesa, ogorčenja, tjeskobe i straha, teško se mogu oduprijeti snažnoj i dugotrajnoj izloženosti stresu. Stres se ne može ukloniti ili smanjiti u kratkom roku. Smetnje koje osobe doživljavaju poput svakodnevnih glavobolja, nesanice, nemira, tjeskobe, rastresenosti, neodlučnosti, potištenosti, apatija, povlačenje, gubitak apetita, vrlo teško se mogu riješiti. No, okončanjem stresnih situacija, organizam može nadvladati te smetnje unutarnjom snagom i ubrzo se vratiti u stanje psihofizičke ravnoteže. Potrebno je da nađu smisao života, da se suoče sa stresom, a za to, osobama zrele dobi može, također pomoći i bogato životno iskustvo.

Potrebno je vratiti samopoštovanje koje je ugroženo, a to se može uz podršku, razumijevanje poteškoća te se na taj način lakše suočiti sa stresom. Pokušati izbjeći preveliku razdvojenost od obitelji, što češći kontakti i duži boravak sa bliskim osobama, također može pomoći smanjiti napetost, uznemirenost i nesigurnost.

Nezadovoljstvo je jedan od posljedica utjecaja stresa. Nije bitno koja je vrsta stresa, važno je u što većoj mjeri izbjegavati ga ili, ako je moguće potpuno ga ukloniti. Dovoljno je samo malo hrabrosti. Usudite se!